TRAGAČ

Print Friendly, PDF & Email

Dubravko Jelčić, Živjeti u književnosti, DHK, Zagreb, 2013.

Dubravka Jelčića poznajemo kao čovjeka koji je objavio četrdesetak knjiga književnog, znanstveno-kritičnog, povijesno-političkog i političko-publicističkog sadržaja. Svoju vrsnost pokazuje i ovom knjigom.

Predstavlja nam kritičko-memoarske eseje, glose i paljetke o dvanaestorici hrvatskih književnika koje iz raznih razloga do sada nije uvrstio u objelodanjene knjige. To su: A. G. Matoš, Tin Ujević, Miroslav Krleža, August Cesarec, Dragutin Tadijanović, Petar Šegedin, Marijan Matković, Ivo Frangeš, Matko Peić, Miroslav Vaupotić, Vlatko Pavletić i Ivan Aralica. Pisci su to o kojima se pisalo i piše, koje smo čitali ako ništa drugo a ono u lektiri.

Opširnije...

POGLAVITO DUŠOBRIŽNIK

Print Friendly, PDF & Email

dr. fra Robert Jolić, Fra stanko Vasilj – život i djelo, Franjevačka knjižnica, Mostar, 2014.

Svaki čovjek iza sebe ostavlja neki trag koji će trajati duže ili kraće. Fra Stanko Vasilj može računati na onaj dulji, ne samo zbog himne Kraljici mira. Živio je odgovorno u teška vremena. Knjiga pred nama govori tomu u prilog.

U njezinom podnaslovu piše da predstavlja monografiju u prigodi 20. obljetnice fra Stankove smrti (1993.  2013.). A sastavljena je od dva dijela: Radova sa znanstvenog simpozija i Fra Stankovih pisanih djela. Htjelo se očito tako dočarati izvornog fra Stanka i što suvremenici misle o njemu i njegovu djelu.

Opširnije...

NA DOHVAT RUKE

Print Friendly, PDF & Email

Ljubo Krmek, Neretvanski dobnik, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2013.

Pisati o sebi, o svome, u ovo suvremeno vrijeme kao da nije pristojno. Frankfurtska nas je škola prevarila da treba biti internacionalac, bez da prije toga učvrstiš svoje korijene. Ali Ljubo Krmek nije takav. On zadire u bilo svoga naroda, da bi na taj način shvatio i prihvatio sve druge narode.

Knjiga pred nama zbirka je njegovih kolumni objavljivanih u Hrvatskom slovu 23. listopada 2009. - 28. lipnja 2013. Obuhvatio je njome uistinu zanimljivo vremensko protjecanje, dobnik, u svome neretvanskom kraju i pomalo izvan njega. Na tom naoko malom prostoru prepoznao je silnice povijesti, kulture, jednostavno života.

Opširnije...

HOD

Print Friendly, PDF & Email

Roman Leljak, Huda jama, HŽD – Društvo Huda jama, Zagreb – Radenci, 2015.

Završio Drugi svjetski rat. Nastaše dvije povijesti. Ona koju su pričali pobjednici i ona koju su pričali poraženi. Leljak je bio zanesen prvom, ne objašnjava zbog čega mu nisu, u okolini gdje je živio, pričali o ovoj drugoj. Međutim, otkad ju je otkrio ne ispušta ju iz ruku. Time se kaje za onu prvu.

Njegovo istraživanje započinje u proljeće 1989. Kaže da od tada počinju teći dani njegova života. (str. 27.) Dotle je bio tipični kosovac, borio se da jugokomunizam ostane na životu. Međutim, u gostionici kraj crkve Sv. Ane neznanac mu je ispričao što se tu, u Teharju, događalo krajem i u poraću Drugog svjetskog rata. Slušao je zaprepašteno. Kasnije je dobio u ruke i pismo Ivanke Škrabec, pismo djetetu koje se ne će uspjeti roditi jer će ih oboje ubiti jugokomunisti. Leljakov hod prema istini započeo je kao bujica u proljeće. Išao je od mjesta do mjesta i otkrivao pravu povijest.

Opširnije...

Osobno