JE LI SE MOGLO?

Print Friendly, PDF & Email

Nikica Mihaljević (priredio), Ustaški put u socijalizam, Naklada Pavičić, Zagreb, 2016.

U vrijeme jugokomunizma nije se smjelo raspravljati o onomu što je bilo prije, istine su jednostavno bile ponuđene na pladnju. Nakon njegova pada otvorilo se polje za kritičko promišljanje bivšeg i sadašnjeg vremena. Tako je nastala i ova knjiga koja samim svojim naslovom golica maštu.

Nikica Mihaljević odmakao se od jugokomunističkog stava o ustašama i općenito o NDH te progovorio o tomu kako su u to vrijeme intelektualci raspravljali čak, eto, i o socijalizmu. Prevladavalo je mišljenje da mora doći do nacionalne i društvene revolucije. Ali se pritom država ne smije dirati. No, jedni odoše u povijest, a drugi nam zasjedoše za vrat. I još muku mučimo s njima.

Opširnije...

SVJETLO

Print Friendly, PDF & Email

Vlado Čutura, Braniteljsko zajedništvo, Glas Koncila – ZIKZ, Zagreb, 2015.

On je hrvatski novinar, oni su hrvatski branitelji. Nažalost većina medija u hrvatskom društvu je petokolonaška pa očekujemo samo nesporazum između medija i branitelja. Vlado Čutura, pak, ide drugim pravcem, ne samo zbog toga što je djelatnik u crkvenom mediju Glas Koncila. Sam zna što znači biti branitelj, a Crkva je uvijek bila uz njih, kako mnogi naglašavaju u djelu pred nama. Prevedeno, narod je bio uz svoje junake, a političari su znali itekako zakazati.

Opširnije...

SA SVOJIMA

Print Friendly, PDF & Email

Jadranko Dadić, Život nakon logora, Vlastita naklada, Posušje, 2015.

Nekada je živio u Bugojnu, tamo prije Domovinskog rata, pa dospje u logor tzv. Armije BiH. Na jedvite se jade toga riješio te nakon svega napisao knjigu 240 dana tame bugojanskoga logora. Sada živi u Posušju i razmišlja o svemu. Plod toga je ova njegova knjiga.

Vrlo je lako primijetiti da se ovdje ne radi o sustavnom izlaganju određenoga gradiva. Dadić pokušava sebi i čitateljstvu odgovoriti što se to zapravo dogodilo s njim i drugima, kao i kako su se snašli u novom životu. Doživljaji iz prve ruke nadopunjeni su znanjem pabirčenim tu i tamo, poglavito izgleda iz medija. Ali sva su ta saznanja prošla kroz osobno sito pa su dobila oblik koji su dobila.

Opširnije...

CETINSKOM KRAJINOM

Print Friendly, PDF & Email

Stjepan Čovo, Franjevci žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća u Cetinskoj krajini, Franjevački samostan, Sinj, 2015.

Fra Milan Lapić i fra Stanko Bradarić nađoše se 24 rujna 1943. u Stupnom Dolu kod Ravnog, na putu u Dubrovnik. Jugokomunisti napadoše mjesto i uhvatiše ih. Bijaše to sinjska jedinica pa se oni pozvaše na »prijatelja« Peku Bogdana. Ta kako i ne bi, 6 je godina bio u sinjskom sjemeništu. Ali je bio i u Beogradu na sveučilištu gdje se priključio jugokomunistima. Kada je došao i ugledao navedene, uskliknuo je da ih je i prije čekao ali su umakli. Zna se što je slijedilo.

Ovaj povijesni podatak zorno ocrtava kako su se jugokomunisti odnosili i prema dalmatinskim fratrima. Ništa im nije bilo sveto, krvavo su slijedili svoju komunističku ideologiju. A nastavili su to i u poraću, kako nam ovo djelo pokazuje. Nama su ih, pak, predstavljali, a u Cetinskoj krajini još neki Bogdana i ine predstavljaju kao ćudoredne okomice, dobrotvore svoga kraja. Za ne povjerovati.

Opširnije...

Osobno