BLATNJAVI SU NAŠI PUTI

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav Međimorec, Kostino pismo, AGM, Zagreb, 2014.

On je proslavljeni redatelj i pisac. Naizgled čovjek kojemu je žlica upala u med. Ali nažalost nije tako. Namučio se doći do svega toga. Dvije su mu stvari označile život: režiranje »Svrhe od slobode« na Dubrovačkim igrama 1971. i odlazak u Domovinski rat 1991. Iako mu je predstava doživjela sjajan uspjeh, kazališna vrata bila su mu zalupljena pred nosom. Živnuo jugokomunizam i poklopio ga svojom težinom. Domovinski rat učinio ga je visokim časnikom HV-a, djelatnikom HIS-a, veleposlanikom... Međutim, ponovno su ga se dočepali neojugokomunisti i izbacili naizgled van. Sada je u mirovini, ali se ne predaje, unatoč blatnjavosti puta kojim čovjek treba ići.

Opširnije...

I POČE

Print Friendly, PDF & Email

Miroslav Mikuljan, Smrtonosna paučina, Naklada Đuretić, Zagreb, 2014.

Domovinski rat. Raslojavanje među Hrvatima. Mikuljan se priključuje onima koji odlaze braniti domovinu. S kamerom u ruci. Profesionalno. Neumorno snima stradanje svoga naroda nastojeći svijetu otvoriti oči. Negdje u Slavoniji zasula ga je nekakva paučina što su je po ljudima i okolišu bacali zrakoplovi tzv. JNA. Ubrzo se razbolio, teško.

Paučina ga zasiplje i kada 1990. snima dokumentarac Jazovka. Došao je pod udar nevidljivih čuvara jugokomunističkih zločina. Poče njegova golgota. Glasoviti dokumentarac o jugokomunističkom zločinu nad Hrvatima Nema povratka u Španovicu, zapečatio je, pak, njegovu karijeru na HRT-u. Unatoč dugogodišnjem radu, unatoč mnogobrojnim priznanjima, istjerali su ga početkom rujna 2002., u ono vrijeme kada jugokomunisti, došavši ponovo na vlast, nemilosrdno čiste domoljube diljem Hrvatske. Ali im se nije pustio. Nastavio se boriti i raditi.

Opširnije...

POZADINA

Print Friendly, PDF & Email

Josip Jović, Suprotiva, Vlastita naklada, Split, 2014.

U rukama nam je djelo sastavljeno od dvije knjige. Ona druga ima naslov Memento. Kako god ga okreneš, dočeka te jedna. Mogli bismo reći svejedno koja, jer iako su međusobno različite zapravo ne mogu jedna bez druge. Barem u Jovićevom životu.

Recimo najprije koju riječ o knjizi Memento, sjećanju prošlih dana i vremena. Podnaslov je »Kratka povijest hrvatskog mučeništva«. Jović govori o Petru Svačiću, Stjepanu Tomaševiću, Zrinskom i Frankopanu te o Stjepanu Radiću. Jugokomunisti nam o njima nisu govorili, ali Domovinski rat iznjedri drukčija vremena. Nakon svega dolazi napis »Na kraju Golgote«. On povijest veže s današnjim vremenima, pokušava odgonetnuti zbog čega je tako bilo kako je bilo.

Opširnije...

U SJENI BATINE

Print Friendly, PDF & Email

Slavko Zelić, HVO u obrani Sarajeva 1992. – 1993., HMDCDR – HDCDR u BiH, Zagreb – Mostar, 2014.

Hrvata u Sarajevu trenutno nema velik broj, ali ih je na početku Domovinskog rata bilo dovoljno da stupe u prve redove borbe za slobodu Sarajeva, posredno time i Herceg Bosne, BiH. Knjiga pred nama bjelodano to dokazuje.

Zelić počinje od samoga početka. Crno na bijelo iznosi da Hrvati za nastupajući rat nisu rekli da nije njihov, kao što je to učinio Alija Izetbegović gledajući paljenje Ravnog, nego su se odazvali zovu slobode. Najprije predstavljaju oružane skupine razasute po Sarajevu, da bi malo po malo počeli ustrojavati svoje hrvatske postrojbe. I već tu nad njih se nadvila batina. Jedni su bili za uklapanje u bošnjačke postrojbe Armije BiH, drugi su željeli biti uz svoju Herceg Bosnu i kao takvi boriti se rame uz rame s Bošnjacima protiv zajedničkog neprijatelja. Što je ispravnije Slavku Zeliću je potvrdio sastanak u Glavnom štabu ABiH krajem prosinca 1992. Zapovjednik Sefer Halilović tom je prilikom rekao: »Naš barjak će se viti u Pločama.« To kao da nisu čuli određeni pojedinci iz crkvenog i hrvatskog javnog života u Sarajevu. Krenuli su batinom na hrvatsku Brigadu Kralj Tvrtko.

Opširnije...

Osobno