U SJENI BATINE

Print Friendly, PDF & Email

Slavko Zelić, HVO u obrani Sarajeva 1992. – 1993., HMDCDR – HDCDR u BiH, Zagreb – Mostar, 2014.

Hrvata u Sarajevu trenutno nema velik broj, ali ih je na početku Domovinskog rata bilo dovoljno da stupe u prve redove borbe za slobodu Sarajeva, posredno time i Herceg Bosne, BiH. Knjiga pred nama bjelodano to dokazuje.

Zelić počinje od samoga početka. Crno na bijelo iznosi da Hrvati za nastupajući rat nisu rekli da nije njihov, kao što je to učinio Alija Izetbegović gledajući paljenje Ravnog, nego su se odazvali zovu slobode. Najprije predstavljaju oružane skupine razasute po Sarajevu, da bi malo po malo počeli ustrojavati svoje hrvatske postrojbe. I već tu nad njih se nadvila batina. Jedni su bili za uklapanje u bošnjačke postrojbe Armije BiH, drugi su željeli biti uz svoju Herceg Bosnu i kao takvi boriti se rame uz rame s Bošnjacima protiv zajedničkog neprijatelja. Što je ispravnije Slavku Zeliću je potvrdio sastanak u Glavnom štabu ABiH krajem prosinca 1992. Zapovjednik Sefer Halilović tom je prilikom rekao: »Naš barjak će se viti u Pločama.« To kao da nisu čuli određeni pojedinci iz crkvenog i hrvatskog javnog života u Sarajevu. Krenuli su batinom na hrvatsku Brigadu Kralj Tvrtko.

Opširnije...

NA SVJETLO DANA

Print Friendly, PDF & Email

Ivan Kozlica, Markovića jama, Hrvatski centar za ratne žrtve – Kulturno društvo, Zagreb – Trilj, 2014.

Njihov Drug Tito bio je u opasnosti. Nijemci ga stiskli u Drvaru. Stigla je zapovijed da se jugokomunistički neprijatelji napadaju u okolnim područjima ne bi li splasnuo taj smrtonosni obruč. Tako je došlo i do bitke za Aržano 27./28. svibnja 1944. S vojničkog stajališta napadna djelovanja su opravdana, ali ne i pokolj zarobljenih koji je dovršen ubacivanjem u jamu u Podima. Računa se njih 138. Bio ih je dosta koji su tek nekoliko dana kušali vojnički kruh. Onaj domobranski. Nisu to uvažili.

Tijekom dugih godina jugokomunizma o pobijenima se nije smjelo govoriti. Jedino je 10. dalmatinska brigada pohvaljena zbog uspješno izvedene akcije u Aržanu. Dogodilo se to u Rudom, oko 1,5 km udaljeno od mjesta zločina. Uklopilo se sve u jugokomunističko natjecanje postrojbi svih razina u broju ubijenih, ranjenih i zarobljenih protivničkih vojnika, kao i zaplijenjenog oružja i opreme. Glavni štab Hrvatske dodijelio je 1. mjesto VIII. dalmatinskom korpusu kojemu je pripadala ubilačka brigada s Aržana.

Opširnije...

ISTI RUKOPIS

Print Friendly, PDF & Email

Judith A. Reisman, Seksualno sabotaža, Naklada Benedikta, Zagreb, 2014.

Svjedoci smo da su nekakva nova ljudska prava nahrupila u ovaj naš svijet. I što više nahrupljuju sve nam je gore. Kaos klizi prema neumoljivoj diktaturi.

Judith A. Reisman svega je itekako svjesna. Desetljećima se već bori za istinu o pravcu u kojem svijet srlja. Knjizi pred nama dala je podnaslov »Kako je jedan umobolni znanstvenik pokrenuo pošast izopačenosti i spolnih bolesti u Americi«. Možda ćemo reći kakve veze to ima s nama? Problem je u tome što se to proširilo na čitav svijet i što se neurednost na spolnom području širi na svo čovjekovo postojanje.

Opširnije...

BILO JE

Print Friendly, PDF & Email

Josip Kalaica, Razmijenjeni iz bugojanskog logora »Stadion« 19. 3. 1994., HDCDR u BiH, Mostar, 2014.

Htjeli su samo biti svoji na svome i zbog toga su stradavali u nametnutom Domovinskom ratu. Radi se o Hrvatima, konstitutivnom narodu u BiH. Knjiga pred nama govori o takvim događajima u bugojanskom kraju. Sada razni sve to žele označiti kao udruženi zločinački pothvat. Ova knjiga sve itekako niječe.

Pisac je podnio teške muke u bošnjačkom logoru na bugojanskom nogometnom stadionu. A nekada je tu prošao sve uzraste i osjećao huk s tribina. Sada osjeća huk smrti. Proizvode ga oni od kojih mnoge poznaje.

Opširnije...

Osobno