NI ONI SE NISU DALI

Print Friendly, PDF & Email

Mile Pešorda, Sarajevska deklaracija o hrvatskome jeziku 1971., Istarski ogranak DHK, Pula, 2016.

U ona huda jugoslavenska vremena u Zagrebu su se usudili oglasiti Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Bilo je to 17. ožujka 1967., nedugo nakon što je pao Ranković i njegova klika. Kasnije su neki povukli potpis s toga dokumenta. Do Sarajeva je to gibanje stiglo malo kasnije, ali je ipak stiglo. Pojavila se Sarajevska deklaracija o hrvatskome jeziku 28. siječnja 1971. Potpisnici: Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović i Stanislav Bašić. Pritisak je bio ogroman, međutim dotični svoga potpisa nisu povukli unatoč tomu što je prohujalo Hrvatsko proljeće i ponovno nastupila jugoslavenska zima.

Opširnije...

TI NAS VALOVI OPLAKUJU

Print Friendly, PDF & Email

Stanko Bašić, Kršćanstvo i New Age, Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju, Zagreb, 2015.

Stanko Bašić dugo je radio u medijima, osobito u Slobodnoj Dalmaciji. Tu je najprije i objavio sadržaj ove knjige u vidu kritičkih tekstova o kršćanskoj i New Age literaturi. Naravno, bilo je to nakon pobjedonosne Oluje, dok smo se još zanosili duhovnom obnovom. Pa je onda opet sve stalo jer su na vlast došli oni koje smo, valjda, Domovinskim ratom stresli sa svoje grbače. Podrazumijeva se da se Slobodna Dalmacija u to časkom uklopila.

Opširnije...

MI U NAŠIMA

Print Friendly, PDF & Email

Dubravko Jelčić, I jedni i drugi, DHK, Zagreb, 2015.

Podnaslov ove knjige zapravo sve kaže: Kroatološke teme. A prije njega stoji: I jedni i drugi. Dotični bi trebali biti, kako kaže svojevrsna posveta: »Stariji i noviji/ Poznati i nepoznati/ Veliki i mali/ Pjesnici i prozaisti/ Desni i lijevi/ Slavljeni i proganjani«. Ipak, radi se uglavnom o onima koje bez zadrške nazivamo svojima, dok su ih neki među nama nastojali, i još nastoje, ili prebrisati ili prikazati u nekom svom iščašenom filmu. Radi se, naravno, o propalom jugoslavenskom režimu i njegovim pristalicama. Umjesto objektivnosti, nastojali su pod svaku cijenu zavesti svoju duboku subjektivnost. I danas smo tu gdje jesmo, trebamo otkrivati svoju prošlost i svoje velikane.

Opširnije...

UVIJEK TU, ALI SADA TAMO

Print Friendly, PDF & Email

Branimir Miroslav Tomlekin, Hrtkovci, Tkanica, Zagreb, 2015.

Na drvenom električnom stupcu ispred crkve u Hrtkovcima 16. lipnja 1992. osvanuo je plakat. Na visini od oko 2 metra, da ga se ne može neopaženo skinuti. Srpski četnički pokret i Crna ruka prijetili su da će biti poklani svi oni koji se ne isele. Razumije se Hrvati, a selo je već promijenilo ime u Srbislavci. No, povijesti je bilo i prije i poslije pojave plakata.

Branimir Miroslav Tomlekin ispisuje ovom knjigom sagu o obitelji Tomlekin od Prvoga svjetskog rata pa do danas. Rađali su se oni u Hrtkovcima, živjeli i umirali. Od pamtivijeka pa do stvaranja banovina 1929. u Prvoj Jugoslaviji to područje pripadalo je Hrvatskoj. I onda uploviše u Srbiju. Postaše građani drugoga reda, jer je netko sebi umislio da je to njegovo.

Opširnije...

Osobno