PRIČA O NAMA

Print Friendly, PDF & Email

Anto Marjanović (uredio), Viteška ratna kronika, HKD Napredak, Vitez, 2001.

Dok nastojim prikazati knjigu koja je preda mnom, jesen ispod mog prozora otkida lišće sa stabla i nemilosrdno ga baca na zemlju. No, znam da će to stablo opet oživjeti u proljeće i biti kao i prije. To me usrećuje i daje mi nadu. Slično je i s ovom knjigom. Sama naslovnica nas nemilosrdno uvlači u govor u knjizi. Križ naslikan jarkim bojama, lijes, u njemu dijete ili, još bolje, ljudsko biće, okolo obitelj. Upravo su to svakodnevne slike ljetopisa pred nama. Nije sve to bilo tako davno, a kao da je bilo ne znam kada. Još u nama odzvanja pitanje s početka krvavog sukoba: pa zar se baš sve ovo moralo dogoditi?

Opširnije...

MALE VELIKE RIJEČI

Print Friendly, PDF & Email

Pero Pavlović, Sunčeve prelje, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2001.

Ima li danas pjesnika? Ima, i to dovoljno. Objavljuju na sve strane. Čitaju li im se knjige? Hm!

Ovako nekako mogli bismo ukratko ocrtati stanje današnjeg pjesništva. Nešto se ne podudara. Ili pjesnici ne razumiju zbilju i čitateljstvo ili oni ne razumiju njega! Ne znam što bi drugo bilo.

Jedan od onih pjesnika koji se trudi razumjeti svijet oko sebe svakako jest Pero Pavlović. Čini to ustrajno iz knjige u knjigu. Samo on zna kako ga je zbog toga prihvaćala kritika koja se danas nerijetko nametnula kao službena. No, važno je da je ustrajao i da nas obogaćuje svojim spoznajama. Vidi se to lijepo po njegovoj zbirci izabranih pjesama »Sunčeve prelje«. Namjesto crnila, zatvorenosti, zgusnutosti čemu se priklanja velik broj današnjih pjesnika, on pokušava svjetlom obasjati život oko sebe. Rabi riječi koje smo možda već zaboravili ili ih izgovaramo tako rijetko da jednostavno ne znamo kada je to zadnji put bilo. Kroz te riječi zrcali se naše djetinjstvo, zrcali se naša mladost, zrcali se naš život. Ako smo se rodili u drugačijim uvjetima nego Pavlović, ne će nam to biti prepreka za razumijevanje njegova pjeva. U svakome od nas odjekuje ljepota, priroda, stanja ushićenosti i radosti. Treba ih samo prepoznati i ne bojati se iznijeti ih na svjetlo dana.

Opširnije...

I NAŠA JE TO POVIJEST

Print Friendly, PDF & Email

Zvonimir Čilić (uredio), Lašvanski ljetopis, HKD Napredak, Vitez, 2002.

Držim u ruci knjigu Lašvanski ljetopis. Obujam joj je, rekao bih tako, osrednji. No, domet joj je zacijelo dalek, recimo to odmah na početku. Pritom mi u ušima odjekuju ratna izvješća s prostora Srednje Bosne. Gotovo da do tada i nisam bio u njoj, ali sam je preko tih izvješća itekako upoznao. Pratio sam što se to s njom zbiva i gdje će završiti. Hvala Bogu ostala je na nogama i danas nam govori o svojoj sadašnjosti.

Kako čitamo urednik izdanja i ljetopisac je Zvonimir Čilić, dopisnik Slobodne Dalmacije iz Viteza. Proteklih godina borbe bio je njezin dragocjeni dopisnik. Uvijek čiste misli i britka pera. Zbog toga se njegova izgovorena izvješća neizostavno slušalo, a napisana čitalo. Uvijek mi se činio glas prkosne i hrabre Srednje Bosne, njezin glasnogovornik pun nade. Samo takav čovjek, uz ostala dostignuća, godinama može ispisivati ne samo Lašvanski ljetopis, već i Viteški kalendar i Vitešku ratnu kroniku. Zajedno s drugim vrijednim suradnicima, od kojih je jedan i Željko Kocaj, doprinosi da povijest ovim krajem ne projuri kao bijesni konj, već da ona bude svjedokom opstojnosti i dostignuća jednoga naroda.

Opširnije...

NJEŽNI IZAZOV

Print Friendly, PDF & Email

fra Slavko Barbarić, Postite srcem, Informativni centar »Mir« Međugorje, Međugorje, 2000.

Fra Slavko Barbarić izuzetno je poznat među širokim čitateljstvom diljem kugle zemaljske. Računa se da su mu knjige prevedene na više od dvadeset svjetskih jezika i prodane u milijunima primjeraka. Što bi samo dao neki naš »svjetski« pisac kad bi se mogao pohvaliti nečim sličnim! No, ne može unatoč svim pristajanjima uz ovu ili onu ideologiju, ovog ili onog moćnika. Fra Slavko to naprotiv nije radio. Ono uz što je on pristajao jest »srce«, pojam koji se nalazi u naslovu svake njegove knjige. I, uspio je.

Opširnije...

Osobno